πŸ’›

izithakazelo

Tag: tanga

Umlando wenkosi uZwide kaLanga, Nxumalo Clan History

Nxumalo: king Zwide kaLanga history

UZwide kaLanga (1758-1825) wayeyinkosi yesizwe sakwaNdwandwe (Nxumalo) kusukela ngeminyaka yawo-1805 kuya cishe ngowe-1820 Wayeyindodana kaLanga KaXaba, inkosi yakwaNxumalo. Inganekwane ithi unina kaZwide, iNdlovukazi uNtombazi, wayeyisangoma. Waqoqa kabi ugebhezi lwekhanda lwamakhosi ayenqotshwe uZwide ngoba lwalumenza azizwe enamandla

Impilo Yezepolitiki:

Ngesikhathi uZwide eba yinkosi, abakwaNxumalo babekhula ngamandla ezempi. Enesifiso sokwandisa ubukhosi bakwaNxumalo, uZwide wayeyimbangi evelele kaDingiswayo inkosi yakwaMthethwa kanye noJenene noyise wodumo, uShaka kaSenzangakhona, umsunguli woBukhosi bakwaZulu. AmaZulu akholelwa ukuthi nguyena ophethe umfecane okuthiwa uqanjwe uShaka. Owahlanganisa abantu abakhuluma isiZulu baba umbuso osabekayo.

Izenzo zempi:

UZwide wafuna ukwandisa imingcele yakhe, kwathi ngo-1818 wachitha amandla oMbuso wakwaMthethwa, ngemva kokuba ebulale inkosi uDingiswayo. Wabuye walwa nensizwa yakwaZulu empini yaseGqokli Hill. Wachitha uMbuso wakwaKhumalo ongumakhelwane wabulala inkosi yabo uMatshobana KaMangete. Indodana kaMashobana kanye nendlalifa uMzilikazi yabaleka kwaNxumalo yayocela ukukhosela kuShaka owayeselungise insalela yakwaMthethwa ngaphansi kombuso wakhe. Ekwazi lokhu, uZwide wahlela ukubhidliza uMbuso kaZulu ukuze aqinisekise ukubusa kwamaNdwandwe kwaZulu.

Ngo-1820, wahola ibutho lakhe empini elwa noZulu empini yomfula uMhlatuze. Amabutho akhe abanjwa ewela umfula uMhlatuze ngesikhathi ehlaselwa amabutho kaZulu, ahlakazeka amabutho akwaNxumalo. UZwide wabaleka nensali yendlu yakhe ngaphesheya komfula uPhongolo.

Ngemva kokuba uZwide nezihlobo zakhe bebalekile, uZulu wahlasela bonke abantu bakhe, wabulala abaningi eMome Gorge, indawo eyihlane. AmaZulu ahlasela inhlokodolobha yakwaNdwandwe, KwaNongoma. Ukunqoba kukaZulu kwandulela ukuhlakazeka kukaZwide isizwe samaMfekane okwanika isithombe sokuthi ukunqoba kukaShaka kwakuyisiqalo samaMfecane noma ukuhlakazeka. Amabutho kaZwide abalekela enyakatho, lapho asungula imibuso yawo, njengombuso wamaShangane eGaza owabunjwa nguSoshangane.

Izithakazelo zakwaMkhatshwa Clan Names Umlando

Izithakazelo zakwaMkhatshwa

Zwide kaLanga,
Ndwandwe, Nxumalo,
Okhabangezinde nezimaqhukubezana,
Nkabanhle,
Wena wase Gudunkomo,
Wena owasezikhotheni, ezingakhothi ngamlomo, ezikhotha ngomkhonto kaZulu,
Nkomo ayihlatshwa , uyothi ungayihlaba yophe amasi njengo mbhelebhele,
Sandla sivikumkhonto njengehawu,
Hlubi,
Sandla simnene,
Somaphunga,
Nonkokhel’abantu bahlatshwe njenge zinkomo!

Izithakazelo zakwaMasuku Clan Names Umlando

Izithakazelo zakwaMasuku

    • Zisongo,
    • Zwide kaLanga,
    • Nhlane,
    • Thunda bathole abafokazane,
    • Snqamu sobhedu,
    • Maphanjwa!
    • Mgano owamila emini ebusuku wawohloka,
    • Wena owaguda inkomo nethole layo,
    • Sihlahla esingahlalwa zinyoni,
      Zwide KaLanga.
  • Popular people from Masuku last name

    Angeline Masuku (Politics)
    Zimbabwean politician who served as Provincial Governor Minister for Bulawayo Province and as a member of parliament. Member of ZANU–PF.
    Precious Masuku Gondwe (Legal)
    Botswana-based lawyer and businesswoman named in the Top 30 Most Influential Female Lawyers in Africa by Courtroom Mail in 2020. Founder of Precious & Partners Legal Practice and Pan African Game Changers (PAGC), an initiative supporting young African women and men. Received SAWL Top 10 Trailblazer Award and Pan African Leader and Social Entrepreneur of the Year Award in 2021.

    Izithakazelo Zakwa Madlopha

    Izithakazelo Zakwa Madlopha

    Madlopha,
    Lingode,
    Mcobe wembewu owacoba izizwe zonke zacobeka,
    Yyathikazi,
    Sizwe esingajwayelwa,
    Zwide kaLanga,
    Sonkophe,
    Sondiyandiya,
    Luphondo olumaphunduphundu,
    Moya omnandi onjengo wengonyama,
    Ngobatshani,
    Phosise,
    Mathanda,
    Nina enathandwa yinkosi yakwaNodwengu,
    Sothondose!

    Page 2 of 2

    Powered by WordPress & Theme by Anders Norén