Abantu bakwa Mchunu kusengabe Nguni bazinza phakathi kwe Thaleni ne Nkandla no Mzinyathi.
Isizwe sakwa Mchunu sagqama ngenkathi kubusa inkosi uDingiswayo kwa Mthethwa, ngaleso sikhathi sabe sibuswa uMacingwane.
UMuzi ka Macingwane wabe use Thaleni ubizwa ngokuthi kuse Ngonyameni.
Izibongo ezihlobene nabakwa Mchunu u Majola, Mcumane, Ngqulunga no Ndawonde.
Ake sibazalanise:
U Mavovo uzale uNyanda Lubhoko (Dubandlela)
uLubhoko wazala uJama, Lucungu nabanye,
uJama wazala uMacingwane,
uMacingwane wazala uNsundu, Mfusi, Gandeduze, Ndabezimbi, Mqanyana, Phezulu, Nyoni no Phakade,
uPhakade wazala uGabangaye no Mbelebele,
uGabangaye wazala uSilwane, Ngomane nabanye,
uSilwane wazala u-Mzochithwayo yena ozale u-Simakade okunguyena obusayo manje,
uMfusi wazala uZimema owazala u-Mmeli.
Izithakazelo zakwa Mchunu:
Macingwane, Yeyesa, Phakade,
Wena wase Ngonyameni,
Jama ka Silwane,
Nyanda yemi khonto,
Phakade akagugi koze kuguge izingane zakhe,
Wena kano Gida ngo Bambo,
Ezinye izintombi zigida ngomshayelo.
Ndabezitha!
He ruled over the Msinga and Greytown areas in KwaZulu-Natal for 71 years. He was described as an inimitable leader who played a pivotal role in bringing peace and stability to the Msinga region, which had become notorious for faction fighting. President Jacob Zuma extended condolences to the Mchunu clan on behalf of the government and people of South Africa, honoring his legacy as a traditional leader.
Born and raised in Zululand, he met Clegg when the young Clegg would secretly visit townships to learn Zulu music and dance. Their partnership produced a blend of traditional Zulu and pop music, creating the band Juluka (meaning “sweat” in Zulu). Despite apartheid laws forbidding mixed-race public performances, they pushed boundaries and became wildly popular. After Juluka split in 1985, Mchunu returned home to pursue cattle farming. He briefly reunited with Clegg for the album “Ya Vuka Inkunzi.” His collaboration with Clegg is remembered as a pioneering moment in South African music history, bridging cultural divides through the power of music.
π Search here π+ ADD CLAN NAMESπ¬ Watch our videos
Jama kaDlamini II
Ngiyakubonga ngempendulo bhut’Stanley. Uqinisile kukho konke okushilo. Ngicela ukuchaza. Mina umlibo obhalwa ngubaba uSoga kanye neNkosana uPokwana ungishiya ngingenele ngezizathu zokuba kawuwavezi onke amaZizi esephelele. KunamaZizi akwa Ndzaba, Dlangathi, Shweme noma Limakho/Limakhwe, awakwaMfene lawa ekuchazwa ngawo ukuba ayendawakwaTenza aze afuduka eluThukela alibangisa eLesotho lapho alithola khona elobuMfene. Kukhona namaZizi akwaBhengu (uNonyathi, uKhatsini), nawakwaTshezi (uTenza, uMkhabela, uCitshane). Lomnombo ofaka noSibalukhulu awsivezeli baqhamukaphi laba bantu. OMiya baba amaZizi kanjani ngoba bethi bona nawuNdlangisa bazalwa uMzizi?
Okunye futhi okuba yinkinge ukuthi ubunengi bezindlu zamaZizi kazithakazeli ngoKhuze noSibalukhulu. Ezibafakayo ngoNdlovu (bathatha izibongelo zaseNhlangwini eqinisweni) bese ke nesikaJama lesi esikhandwa la kwi internet, haha. Ngafunda uR.t. Kawa (Ibali Lamamfengu, 1929), owakeliZizi ngokwakhe. Ngabuya ngafunda uBryant (Olden Times in Natal) beno Ellenberger (History of Basotho). UEllenberger ubhala ngabeSotho afake ke namaZizi angamaMfene wakwaMalukazi kaTenza kaMadikane kaMhlwane kaGoqolo (oMabhengu, Ngwane). Ubuye akhulume ngamaPolane wakwaMafu, bese ke ebalise ngabePhuthi, esakwaba yisizwe eLesotho. Labafwethu laba bayayiphika into yokuthi thina sihlangene namaHlubi futhi sabe sikhuluma izilimi ezehlukile (basaligcinile elabo yize selachashazelwa iSesotho kakhulu). Bathi bona uLaake (Langa) uzalwa uDlamini. Umlibo oyichaza kahle lento yilona wababhali esengiba balule wena wasemaMbatheni, wena Sontshikazi omkhulu kamaDlamini. Ngicela ukuwubhala ngokukaKawa manje:
Dlamini 1 (Matalatala)
Songololo
Mtiti 1 (Mzizi wokuqala)
Miya noNdlangisa
Ncwabe kaMiya
Goqolo
Dlangathi noMhlwane (kuphuma amaMfene nabakwaTshezi, Saliwa, Mkhabele)
Ndzaba kaDlangathi (uNdzaba nguMajozi, uMqhamo)
Masango
Ngubondze
Mzizi 2, Tolo/Dlangamandla (amawele) kanye nemfusi uShweme/Limakhwe. Kukhona amaZizi akwaMbona isibongo sengathi azalwa noDlamini 2 ngoba isithakazelo sabo sithi baduba ubukhosi.
UMzizi 2 uDlamini 2 yena ozale kanje:
Langa/Laake, uLamyeni, uNdlovu, uTenya kanye noJama.
Tenya:
Tshanikuhle
Njokweni 1 (kuphuma abaseSikhalweni kuye)
Mhlanutshile
Xuza
Rhengqwa
Mkhawu/Mrhawu noMtshibe
Njokweni noMsuthu (izindlu zasebukhosini eNgqushwa).
Lamyeni:
Ngxibinoboya
Ntondwa
Mtatele
Ndunakathi
Ndosi
Lunika
Mkhuli (ngiyema)
Laake/Langa ozala ubukhosi babePhuthi nabakwaMafu:
Langa/Laake
Titi (uThokothoko lona)
Kobo
Tsele
Khanyane
Mokhwebi
Thibela
Mokuwane
Moorosi (inkosi eyasiza inkosi uMoshoeshoe)
Letuka
Masakale
Chere
Mochenko
uJama
Sijadu
Nomane
Mtikitiki
Ntabuyenyuka (kangazi ukuyaphambili ukuthi balandelana kanjani)
Langa
Mnce
Enkosi Zlzi elihle. May I have ur contact details so as to discuss more about various issues.
076 364 3072
Nkosiphendule Jama kaDlamini II
Mbelebele, nxa ungu Tolo you then aren’t related to amaChunu. AmaTolo are the same as amaZizi. There are two lineages which we can trace uTolo, one from Soga, one from Ayliff and Whiteside which they collected from amakhosi wamaZizi (they gathered all abaMbo in the EC) in about 1835. Ngizoqala ngokaSoga:
Ndlovu
Dlamini
Sibalukhulu
Khuze
Tolo (iwele lika Zizi).
I personally reject this one for various reasons. Here is the one I that is true.
Mtiti
Miya
Ncwabe
Dlangathi
Ndzaba
Masango
Ngubondze
Tolo noMtiti (amawele) kunye noShweme/Limakho. UMtiti kaNgubondze uzele uDlamini 2 ozala thina ooJama, Lamyeni, Tenya, Ndlovu noLanga oseLesotho. So, there. We are still gathering the exact descendants of Tolo kaNgubondze.
AmaTolo + amaZizi and abePhuthi (a branch of amaZizi) all descend from Mtiti 1/Mzizi 1, a descendant of Dlamini 1 (Matalatala) of amaLangeni in Swaziland.
Jama kaDlamini II
@Mbelebele: nakuwukuthi you are Tolo it means you originate where I originate. You are not part of amaChunu but part of amaZizi but amaTolo have since become independent. I am still researching on the exact lineage of Tolo but here is lineage. We have two conflicting ones, I will elaborate on the one I think is more correct after giving you umnombo ka Soga osetyenziswa nangu bhut’Stanley apha:
Dlamini kaNdlovu uzele uSibalukhulu ozele uKhuze ozele uZizi kunye noTolo, amawele, kunye noMiya noNdlangisa amawele. (mna ndiyawuphika lona). Nawu endiwuphakamisayo:
Mtiti
Miya
Mcwabe
Dlangathi
Ndzaba
Masango
Ngubondze
Mtiti II ozele uDlamini wesibini ozala oJama, Lamyeni, Langa, Ndlovu kunye noTenya. UMtiti/Mzizi lona wabe eliwele lika Tolo. Imfusi ibe nguShweme/Limakho.
Nanko ke umnombo kaTolo.
Mbathastan
Jama ka Dlamini ll
Siyabonga Dlamini ukucacisa. Umlando usinika inking a vele ngoba wawuqhubeka ngezwi lomlomo kungabhalwa phansi endula. Isikhathi uma Siya amaphutha ayenzeka ugcine sewushintshile.
Inking a enkulu ngukuthi abantu bakudala babe benezimfihlo. Uma abantu abanolwazi oluthe ukwehluka kulolu esilubhalile beqhubeka nokuveza olwabo, lokho kuyasikhulisa isizwe sika Dlamini.
Sonwabile Mbelebele
ndiyabulela this info is really helpful and I really appreciate it